Ebtehaj Navaey:
Zašto prevođenje Enesa Kiševića na perzijski

Dah

Riječ se ne može izgovoriti bez daha, govorili mi perzijski, kineski, indijski, grčki, latinski, arapski, hrvatski ili bilo koji svjetski jezik – riječ bez daha izgovoriti ne možemo.  Dakle, dah je osnova govora, osnova života. Dah je razumljiv svim jezicima. Zato ptice i pjevaju samo dahom, njima je za pjesmu dah sasvim dovoljan. Continue reading “Ebtehaj Navaey:
Zašto prevođenje Enesa Kiševića na perzijski”

Sead Alić:
Dževad Sulejmanpašić – prvi teoretičar medija jugoistočne Europe

Danas je relativno jednostavno prihvatiti sud koji kaže da su sustavi medijskih posredovanja jedan od najvećih problema suvremene civilizacije. Obilje je literature koja će to potvrditi, a i nema ozbiljnijeg autora (od onih koji razmišljaju o medijima) da nije bar nekim segmentom svog rada kritički progovorio o manipulativnom karakteru medija, odnosno pogubnosti medijskog senzacionalizma. Continue reading “Sead Alić:
Dževad Sulejmanpašić – prvi teoretičar medija jugoistočne Europe”

Lea Kovács:
O Seadu Muhamedagiću

Iz svijeta sudskih tumača i konferencijskih kabina Sead se, za razliku od mene, odavno povukao, no u svijetu književnog prevođenja dijelili smo sfere poezije. Od 2018. godine, on kao vremešan, a ja kao nova, savjesni smo i angažirani članovi Upravnog odbora Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Odbora za dodjelu nagrade „Iso Velikanović“. Godine 2019. imala sam čast dijeliti s njim i moderatorski stol 10. Zagrebačkoga prevodilačkog susreta. Continue reading “Lea Kovács:
O Seadu Muhamedagiću”

Biti drugi

Na prvom javnom predstavljanju Manjinskog društva pisaca podsjetio sam na knjigu, prevedenu ovdje pod naslovom „U ime identiteta“, iako bi prema francuskom izvorniku (Amin Maalouf, Les Identités meurtrières) moglo biti “smrtni, ili ubojiti identiteti”. Continue reading “Biti drugi”

Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.

Up ↑