Književna nagrada Predrag Matvejević

Književna nagrada “Predrag Matvejević” pokrenuta je u čast ovom velikom književniku i intelektualcu, dodjeljivat će se 7. listopada na datum Matvejevićevog rođendana za knjige objavljene u posljednje 3 godine na području zemalja bivše Jugoslavije. Nagradu “Predrag Matvejević” osnovali su zagrebački portal Radio Gornji grad, Matvejevićeva kći Suzana Matvejević i Manjinsko društvo pisaca u Hrvatskoj, a prvi natječaj bit će raspisan do 1. rujna ove godine, objavio je prošlog tjedna urednik portala Radio Gornji grad i tajnik Manjinskog društva pisaca Marijan Grakalić.

ISTINSKA SLOBODA GOVORA

Kako se pojašnjava, Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bez obzira na žanr, za eseje, pripovijetke, poeziju, romane ili hibridne forme, koje uz neupitnu književnu kvalitetu na određeni način odražava vrijednosti uključivosti, otvorenog društva, ravnopravnosti i istinske slobode govora, te uopće humanističke vrijednosti koje je Predrag Matvejević zastupao. Nagrada se dodjeljuje svakog 7. listopada na datum Matvejevićevog rođenja za knjige objavljene u posljednje tri godine na području “regije” (bivše Jugoslavije), za knjige objavljene 2018, 2019. i 2020, navodi se u priopćenju. Knjige izvorno trebaju biti napisane na hrvatskom, srpskom, crnogorskom ili bosanskom književnom jeziku ili prevedene na te jezike ako autori pripadaju slovenskom, albanskom ili makedonskom jezičnom području. Kako se objašnjava, time se ne bi izražavao nikakav politički unitarizam, već činjenica da je ovo kulturno i književno područje i dalje upućeno jedno na drugo kao prirodno tržište iz jezičnih i kulturnih razloga. Ujedinjeni u različitosti, poput Europe, sličnosti su ipak opstajale, iako su različitosti politički prevagnule, ističe se. Knjige treba dostaviti u 3 primjerka do 1. 9. 2021. na adresu Manjinsko društvo pisaca, Petrovogorska 16A, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska.

Knjige ocjenjuje stručna komisija u sastavu Suzana Matvejević, Darija Žilić i Neva Karolina Barbarić. Autor najbolje ocijenjenog teksta nagrađuje se skulpturom koju je specijalno za ovu priliku osmislio i izveo poznati beogradski kipar Mrđan Bajić, te plaketom. Proglašenje pobjednika je 7. 10. 2021. u Zagrebu. U kontekstu objave novoosnovane nagrade u javnom prostoru se podsjeća da je hrvatski publicist, književni teoretičar i esejist Predrag Matvejević rođen u Bosni i Hercegovini, u Mostaru 7. 10. 1932, a preminuo je u Zagrebu 2. 2. 2017. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Zagrebu, doktorirao 1967. na pariskoj Sorbonnei iz komparativne književnosti i estetike. Predrag Matvejević predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1958-1991). Bio je profesor na više svjetskih sveučilišta, od 1994. do 2007. na slavistici sveučilišta Sapienza u Rimu. Predrag Matvejević bio je predsjednik Hrvatskog centra međunarodnog udruženja književnika, pjesnika i esejista PEN-a (1980-1989) i počasni predsjednik međunarodnog PEN-a.

Kao suradnik kulturne rubrike pariskog lista Le Monde pisao je tekstove o južnoslavenskim književnostima, posebno o Miroslavu Krleži. Matvejevićeva knjiga “Razgovori s Krležom” (1969) smatra se jednim od temeljnih dokumentacijskih djela o Krleži, kako se naglašava, značajna i zbog rasprave o problemu angažiranosti i tendencioznosti u književnosti. Njegove velike teme su i Mediteran i Kruh o kojima je pisao u svojim knjigama koje su mu donijele međunarodnu slavu svjetskih razmjera. Popularni Matvejevićev “Mediteranski brevijar” (1987) preveden je na više od 23 svjetska jezika i dobio je mnoge ugledne nagrade. Samo u Italiji, “Mediteranski brevijar” imao je više od deset izdanja, a u Francuskoj nagrađen je za najbolju knjigu na stranom jeziku 1992. Predrag Matvejević objavio je i kultnu knjigu o Veneciji “Druga Venecija” (2002), a kao angažirani intelektualac sudjelovao je u mnogim književnim i društvenim polemikama (“Otvorena pisma” 1985, “Te vetrenjače” 1977).

BIVŠI SVIJET

Matvejević je autor knjiga “Bivši svijet” (1996), “Istočni epistolar” (1994). Predrag Matvejević nam je 2012. u razgovoru za Oslobođenje, povodom proslave njegovog 80. rođendana koju su mu u Zagrebu priredili kolege pisci iz Hrvatskog društva pisaca, otkrio da se na proslavi osjećao neobično. “Rekao sam im: ja sam naučio da me netko napada, a ne da me hvali”. Dok je slušao pohvale, sjetio se, kako kaže, strašnih javnih kritika koje je doživljavao i u bivšoj državi, od kojih su mnoge bile neopravdane. “Puno kritika doživio sam jer sam bio protiv verbalnog delikta”, pojasnio je. Godine 2010. u ekskluzivnom razgovoru za Oslobođenje govorio nam je o situaciji u kulturi u svijetu i u bivšoj Jugi, svom radu, knjigama, načinu na koji živi i piše. Citirao nam je tada stihove koje mu je posvetio sarajevski prijatelj, pisac Abdulah Sidran. “Sa Abdulahom Sidranom sam oduvijek vezan. Posvetio mi je sljedeće stihove: Predraže, Predraže, nema gdje te ne traže. Od Pariza pa do Rima svugdje za te mjesta ima. Od Njujorka do Kalkute svi vjeruju u te. Iz Agrama (Zagreba) otjeran, ti opjeva Mediteran. Još jedno samo evo: voli te i Sarajevo!”

(Jadranka Dizdar, Oslobođenje, https://www.oslobodjenje.ba/magazin/kultura/knjizevnost/knjizevna-nagrada-predrag-matvejevic-680906)